|
|
O izdanju:
|
INTERVJU | Claude Tenot · Robert Gojevic
Prvo što možemo zaključiti nakon brzog pregleda vaše galerije jest to da u njoj nema fotografija s muškim modelom. Možete li nam navesti koji su razlozi za to?
Lakše mi je izgraditi priču sa ženskim modelom, stvoriti taj bezvremenski osjećaj koji je potpis mojih fotografija. Iznad svega volim slaviti gracioznost i ženstvenost. Svaki fotosession je kao milujuća četka, neprekidni niz vibracija, muzička partitura. S muškim modelima mi je teško pronaći prave zvukove. U svakodnevnom radu, muškarci se također nađu ispred mog fotoaparata, ali to su većinom klasične fotografije koje se koriste za životopise, medije ili radne dokumente.
PORTFOLIO | Portreti sna | Mario Leko · Robert Gojević
Volio bih biti nečujni promatrač, no moja prisutnost je toliko glasna, ipak nije samodostatna, trebam ljude, prijatelje, ljubavnike: želim da sudjeluju u mojim idejama, idejama koje gajim o njima samima. Želim isključiti „život“ na trenutak, ne pokušavam dokumentirati stvarnost, pokušavam dokumentirati iluziju, još paradoksalnije – „osjećaj“, ovo drugo se rjeđe pojavi na negativima jer ovisi o onom „neuhvatljivom“ – onom što me tjera da budem lovac.
KOLUMNA | Brendiranje Polaroida · Ivan Zidar
Paul Giambarba poznato je i nadasve zanimljivo ime u svijetu dizajna i brendiranja proizvoda. Krenuvši u istraživanje njegovog rada, kontaktirao sam ga putem e-maila i to upravo, kako se ustanovilo, na njegov 81. rođendan. Također, otkrio je još poneku zanimljivost. Njegova snaha, pa time i njegovi unuci, su hrvatskog porijekla, dok obitelj Giambarba potječe iz mjesta kraj luke Termoli u Italiji. Naša korespondencija je bila vrlo zanimljiva i inspirativna što me i ponukalo da prikažem presjek njegovog rada koji je on detaljno razložio na njegovom hvalevrijednom blogu i ustupio mi fotografije proizvoda čiji dizajn potpisuje.
KOLUMNA | Polaroid u ženskim rukama · Isidora Vujosevic
Polaroidi izazivaju posebne osjećaje u ljudi koji ih promatraju. A što su žene bez emocija? Riba bez vode. Pitali smo stoga Fernandu koje osjećaje ona želi potaknuti.
- Zanima me pričanje priča i izražavanje sebe same kroz vizualno. Polaroid i njegova snena, zamagljena kvaliteta savršeni su za to. Snažno i intimno, ne mogu zamisliti bolji način iznošenja svojih osjećaja nego pustiti te dragocjene male kvadrate da pričaju – kaže ova urugvajsko-britanska umjetnica.
KOLUMNA | Vrijeme je za novi početak · Damir Sirola
Zašto volimo dječje crteže? Masu polaroida najlakše bih usporedio upravo s dječjim crtežom, s komponentom fantastike koju klinci uguraju u realnost pod normalno, a precizni medij fotografije je ograničava. Trebalo bi pitati svakog fotografa koji voli polaroid kako se osjećao u trenutku kad je odabrao baš instant tehniku da nešto snimi? Kako baš nesavršeni polaroid pokraj milijuna piksela ili savršeno korigiranih leća? Ima li još mjesta u našim mozgovima koja rade kao dječji, na razini koja ne dijeli fantazam od realnosti? Ima li bolji medij za prijenos tih valova od polaroida? Vjerojatno ne.
PROJEKT | Noćnik | Max Juhasz · Robert Gojević
Nemoguće je zaboraviti taj osjećaj ushićenosti i strahopoštovanja u meni još na samom željezničkom kolodvoru pri prvom dolasku u Zagreb. Ta želja za upoznavanjem grada, njegovih sadržaja i mladenačka maštanja o tome što će mi lijepoga donijeti, nešto je posebno. To je poput igre zavođenja između dvoje nepoznatih osoba koje se privlače. A Zagreb mi je donio puno toga lijepoga: posao, ljubav, obitelj, dom, prijatelje i ono najvažnije, mjesto u kojem se osjećam doma, mjesto kamo pripadam.
INTERVJU | Ivica Bralic · Robert Gojevic
Imaš li jasnu viziju kamo i kako bi usmjerio svoj daljnji foto razvoj?
Vizija – to je nekako herojski. Kao, nešto se žrtvuješ, radiš nešto plemenito itd. Čini mi se da nemam takvu viziju i da neznam kamo će me odvesti put kojim idem. Nastojim izraziti se u skladu sa svojim uvjerenjima i nazorima, ostvariti komunikaciju i na tom putu otkrivati nove mogućnosti igrajući se – eto, možda je to vizija i cilj. A mjesta za napredak i razvoj ima puno. Npr. volio bih više raditi s ljudima, znati bolje organizirati posao, sistematičnije, promišljenije. Nekad mi se posao fotografa čini više u tome kako npr. osmisliti neki put, naći ljude, dogovoriti ovo ili ono, organizirati se, nego sam čin fotografiranja. S druge strane – više koristiti instinkt, naučiti osjetiti, prepoznati sretni trenutak ili isprovocirati sreću – mislim da je to također velik dio fotografskog posla. Eto, to je onako otprilike što mi se čini vrijednim, u kojem smislu bi mogao ići fotografski razvoj.
KOLUMNA | IR · Ivica Bralic
2010. obilježavamo veliku fotografsku obljetnicu - navršava se 100 godina otkako čovječanstvo iz najrazličitijih razloga zapisuje trag nevidljivog svjetla. To je prilika da se sjetimo i čovjeka koji je najzaslužniji za pronalazak IR i UV fotografije, Roberta Wooda (1868. Concord Massachusets – 1955. NY). R. Wood bio je čovjek širokih interesa – bavio se različitim stvarima – u mladosti je želio postati svećenik, kasnije je bio uspješan pisac (humorističke tematike), a svoje najveće dosege ostvario je kao znanstvenik i inovator… Dao je najveći doprinos u području spektroskopije i fizikalne optike. Najpoznatiji i najpopularniji njegov izum je black light, Woodova lampa. Osim toga (i posebno fotografima zanimljivo) zbog postignuća u sintetizaciji fotografske emulzije osjetljive na IR i UV zračenje i uz konstrukciju filtera koji priječe put vidljivom svjetlu naziva se ocem UV i IR fotografije.
GLOBULB | Jason Bell · Ivan Pekarik
Jason Bell primio je fotoaparat u ruke još kao petogodišnjak, a karijeru portretnog fotografa odabrao je tijekom studija politike, filozofije i ekonomije na Oxfordu. S obzirom na portfelj u kojem možemo pronaći imena kao što su Johnny Depp, David Beckham, Scarlett Johansson, Nicole Kidmann, John Malkovich, Kate Winslet ili Daniel Craig, odabir karijere očigledno mu je bio dobar potez.
PROJEKT | Svaka žena može biti lijepa | Ivana Benčić · Robert Gojević
Vjerojatno ne postoji žena koja nijednom nije htjela izgledati drugačije nego što izgleda, koja se nije osjećala bolje nakon odlaska frizeru, koja se nije razveselila kad je vidjela da je super ispala na nekoj fotografiji!
POLAROID foto natječaj
Blur magazine, ponosni je ekskluzivni medijski sponzor The Impossible Projecta, čiji tim, u bivšoj Polaroidovoj tvornici u Enschedeu (Nizozemska), radi na ponovnoj proizvodnji analognog integralnog filma za stare Polaroid fotoaparate.
Kompanija Polaroid obustavila je proizvodnju instant filma u lipnju 2008., a rok trajanja posljednje proizvedenih filmova istekao je 09. listopada 2009. Nakon što se potroše zadnji filmovi, više ne bi bilo moguće kupiti instant film – i polaroid fotografija bi, stoga, zauvijek nestala.
Ali, ima nade – The Impossible Project lansirat će nove instant filmove u 2010. Početkom godine, prezentirat će novi crno-bijeli analogni integralni film za fotoaparate SX70 i 600, film u boji slijedit će na ljeto, a krajem godine ponovno će oživjeti Image film za Spectra foto aparate.
Kako bi podupro ovaj poseban fotografski i umjetnički trenutak, Blur magazine u suradnji s The Impossible Projectom, organizira veliki internacionalni natječaj analogne instant fotografije pod imenom THE BEST POLAROID PHOTO.
Žiri, koji se sastoji od vodećih članova The Impossible Projecta i Blur magazinea, odabrat će 30 najboljih fotografija. One će biti predstavljene na web stranici Blur magazinea, gdje čitatelji mogu glasati za THE BEST POLAROID PHOTO. Pet odabranih fotografa bit će nagrađeno atraktivnim nagradama, koje je omogućio The Impossible Project, dok će 30 najboljih fotografija biti prikazano na izložbi u Zagrebu.
Više o natječaju: http://www.blur-magazine.com/hr/contest/
|
|
|
O časopisu:
|
Blur magazin entuzijastičan je projekt ljubitelja fotografije, volonterskih suradnika iz različitih dijelova Hrvatske. S ciljem postizanja visoke kvalitete sadržaja, časopis izlazi kvartalno u pdf formatu, kako bi se mogao skinuti, pohraniti i “listati” u bilo kojem trenutku. Dostupan je samo preko interneta jer ovim kanalom izbjegavamo visoke distributivne trošarine, rušimo teritorijalne granice i dosežemo svaki dio svijeta na najbolji način, besplatno. Upravo zbog njegove kozmopolitske naravi, Blur se paralelno uređuje na hrvatskome i engleskome jeziku. Iako prvotno osnovan pod imenom Bulb krajem 2007. godine, u rujnu 2009. mijenja svoju uredničku strukturu i osvježuje tim suradnika te kreće u nove izazove s nešto “mutnijim” imenom – Blur.
|