|
|
O izdanju:
|
UVODNIK
Uvijek dragi i uvijek dobri...
Možemo li uistinu biti uvijek dobri ili nas samo ozračje i duh Božića potiču na razmišljanje o drugima i čine nas osjetljivijima za manje sretne živote oko nas? Ovih se dana, češće nego inače, pitamo koliko sebe darujemo u zajedništvo s roditeljima, djecom, bračnim partnerima, prijateljima, susjedima, kolegama? Koliko smo iskreni kad pretačemo svoje najbolje želje u čestitke i riječi? Koliko razumijemo tuđe potrebe ili želje? A razumjeti znači i prihvatiti. Jesu li u životu potrebni ovakvi posebni trenuci da uronimo u najplemenitiji dio svoje duše i istinski dijelimo, volimo, pomažemo? Sretan je onaj tko može pomoći, pa makar samo razgovorom koji je često važniji od poklona. Zato sam i ja sretna svaki put kad vam mogu predati u ruke još jedan novi broj časopisa, zamišljajući kako s osmijehom na licu čitate i u mislima razgovarate s tekstopiscima. Velika im hvala na toj dobroti u moje ime i vjerujem u ime svih vas!
Čitajući tekstove naših suradnika o stoljeću vatrogastva, zrakoplovstva i novinarstva, dobar će čovjek i sam poželjeti da bude požrtvovan kao vatrogasac, odvažan kao pilot ili neovisan i slobodan kao što to žele biti novinari. A tekst o Zagrebačkom festivalu, iz srca i pamćenja, odjednom izmami najljepše pjesme o Zagrebu. Pa zapjevajmo zajedno jer "pjesme produžuju mladost" – piše Ksenija Erker.
Ispunimo srca toplim sjećanjima na božićne običaje našeg djetinjstva – na stihove kojima se nekad čestitalo: Svaku sreću vazda znao – tisuć dobra Bog ti dao! Želim da vas sve dobrota, prema drugima i prema sebi, dodirne u svakom danu 2011. godine!
Želim da živite u potpunom skladu i ljubavi sa sobom i sa svima koji vas okružuju u našem voljenom gradu! Jer ljubavi za Zagreb i dobrote za ljude - nikada ne može biti previše.
Nova budi godinica
Novoj sreći divna klica!
Voli vas Biba
IZ BROJA
Povijest grada - Sveučilište i njegova zgrada - Od neželjene bolnice do nacionalne ustanove
U povodu objavljivanja monografije "Zgrada Sveučilišta u Zagrebu"
Napisala: dr. sc. Snješka Knežević urednica monografije i autorica uvodnog teksta Zgrada – trg – grad
Foto: iz monografije "Zgrada Sveučilišta u Zagrebu"
Foto: Filip Beusan
Zgrada je kao simbol omraženog apsolutizma i političkih frustracija doslovno odbačena i napokon iznajmljena na deset godina mađarskom ministarstvu financija za tvornicu duhana
Zagrebačko sveučilište 1669.-1874.-2009.
"...ovim odlučujemo i određujemo da se osnutak te akademije stalno za sva buduća vremena kod svih ljudi bilo kojega staleža i položaja ima smatrati odobrenim, prihvaćenim i potvrđenim", objavio je 23. rujna 1669. car i kralj Leopold I.
Napisala: Ranka Franz-Štern
Foto: iz knjige: Zgrada Sveučilišta u Zagrebu - Postojanost i mijene
Povijest grada
Povijest ljetnikovca u Mikulićima
Nekadašnji saloni 1950-ih su godina postali učionice osnovne škole, koje su 1982. adaptirane za dječji vrtić, u prizemlju je otvoren dom kulture, a podrum je 1980. preuređen u omladinski klub
Napisao i snimio: Mladen Perušić dipl. inž. arh.
Nacrti: Grafička zbirka NSB-a
Obnovljena vila Pongratz
Eto Zagreba ljepšega nego prije!
Potres 1880. godine potaknuo izgradnju modernoga grada
Obljetnice - Profesionalno vatrogastvo u Zagrebu 1910. - 2010.
Zaboravljeni običaji – Kako se nekada čestitalo
O Zagrebu markom i žigom - Sretan Božić – dvadeseti put!
Tonči Peović, direktor Zračne luke Zagreb
Zagreb su vrata jugoistočne Europe
Grad Zagreb se kroz "mrežu zračnih putova" mora predstaviti i pozicionirati kao dostupno odredište koje u turističkom smislu ima što ponuditi jer Zagreb je glavni grad Hrvatske, prekrasna srednjoeuropska metropola, kulturno, povijesno i sportsko središte
Obljetnice - Od papirnatog balona do Penkalinog aviona
Povijest zagrebačkog sporta
Zlatna pirueta - Međunarodno klizačko prvenstvo Zagreba
Obljetnice
Sto godina Hrvatskog novinarskog društva
Zaštitnik slobodā i ugleda novinara
Valjane, sviesne i stručno osposobljene novinare imat ćemo onda kad se potpuno neovisno od političkih fluktuacija, stranačkih i socialnih opreka, osigura njihova budućnost i kad oni ne budu objekt ničijeg izrabljivanja, pisao je Milan Grlović 1910.
Zagrebfest, moj festival
Intervju - Miljenko Prohaska, glazbenik, dirigent, skladatelj, aranžer
Ne želim pisati grdu muziku
Zamišljena pješačka zona pretvorena je u vašarsku zonu, u kojoj se spotičem o stolove i znance kojima moram objašnjavati kamo i zašto idem, a njihovo je radno mjesto za pepeljarom
Velika izložba u Modernoj galeriji
120. obljetnica rođenja Ljube Babića
|
|
|
Gdje kupiti:
|
Časopis je besplatan; Za dobivanje na kućnu adresu je potrebno platiti 50 kn poštarine za 2011, na pošti uplatnicom za slanje novca na Bibra izdavaštvo d.o.o., Tomislavov trg 21 , 10000 Zagreb
|
|
|
O časopisu:
|
Časopis "Zagreb, moj grad" počeo je izlaziti u ožujku 2007. godine. Slikovno i dokumentarno bogatim prilozima u visokokvalitetnom tisku, časopis na nekoliko razina otvara nove poglede na prošlost i sadašnjost Zagreba - hrvatskoj publici ali i stranim gostima, posebice veleposlanstvima. S temama o starom Zagrebu te o aktualnim kulturnim događanjima, ali i o gospodarstvu, djeci, zdravlju, ljepoti i prehrani, "Zagreb, moj grad" dotiče bitna pitanja iz kulturnog, znanstvenog, političkog, privrednog života i društvenih događaja.
Časopis izlazi pet puta godišnje, besplatan je i distribuira se u sve gradske institucije, hotele, muzeje, galerije, kazališta, glazbene ustanove, domove umirovljenika, škole, fakultete te brojnim našim pretplatnicima. Financira se isključivo prodajom oglasnog prostora.
Želimo čitateljima približiti povijest našega grada kroz rubrike: Zagrebački gradonačelnici, Ulice i trgovi, Spomenici, Povijest zagrebačkog sporta, O Zagrebu markom i žigom, Zagrebački štikleci, Priče sa zagrebačke periferije, Zagrepčani koje ne smijemo zaboraviti, Obljetnice, feljton Grbovi i zastave grada Zagreba. U svakom broju donosimo i ekskluzivne intervjue s osobama iz kulturnog, političkog ili gospodarskog života. Zagrepčane i sve koji se tako osjećaju želimo podsjetiti na to kako se nekad u Zagrebu živjelo i koji su ljudi ugradili svoj život i rad u ulice, trgove, zgrade i spomenike našega grada – i istkali vrijednosti građanskoga života. Posebno želimo doprinijeti očuvanju vrednota, razotkrivajući ih i interpretirajući u okviru prošlog vremena, valorizirajući njihov utjecaj na suvremeni život. Pratimo i aktualna kulturna događanja u Zagrebu te glavne kulturne događaje u drugim gradovima. Iz rada Poglavarstva, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport te Turističke zajednice grada Zagreba izdvajamo najvažnije i najzanimljivije informacije.
Ukratko, pišemo o Zagrebu kakav je bio i kakav jest, a dakako da se u tim tekstovima počesto nazire i vizija o tome kakav bi Zagreb mogao biti. Časopis je svjedočanstvo o zagrebačkoj povijesti i njenim dubokim korijenima u europskoj prisutnosti i značaju.
Nastojimo da svaki čitalac pronađe neku svoju rubriku, članak, temu koja ga zanima. Želimo da "Zagreb, moj grad" u prošlosti i sadašnjosti bude Zagreb - naš grad!
|