|
|
O izdanju:
|
Susret s lavom
Nova slika veličanstvenoga kralja životinja
Medicina: čudesan zahvat
Kad je jedini spas transplantacija crijeva
Bolivija - Iz stoljetnog sužanjstva u slobodu
Antarktika - Pustolovni eksperiment na jedrenju
Portreti cvijeća - Najbolje fotografije prirode
Kanada - Vancouver, Montréal, Toronto zovu!
UVODNIK
Drage čitateljice i dragi čitatelji!
Nebrojeno se puta izvještavalo o tome kako su građani Hrvatske stalno nezadovoljni i skloni žalopojkama. Nije ni čudno da smo apatični i nezadovoljni kada vidimo broj nezaposlenih, inertnost sustava da se nešto ključno mijenja, siromaštvo umirovljenika i općenito građana, pad standarda, sustav u kojem živimo i u kojem je korumpiranost postala pravilo, a ne iznimka itd. Zgražamo se nad korupcijskim aferama, nad otpuštanjima, žalimo na poteze ili nedjelovanje Vlade, na javno zdravstvo, školstvo, medije ... No ono što još nikada nisam doživjela jest da netko tvrdi da imamo ružnu zemlju. Prirodnim ljepotama Hrvatske, usudila bih se reći, svi se jednako ponosimo. Bilo da se vozim kroz Slavoniju ili Liku, bilo trajektom prema Visu, uvijek se jednako divim kakvu prirodu imamo. I kakvu raznolikost! Nebrojeno puta sam od ljudi koji su dosta putovali čula da „nigdje na svijetu nema takvog mora kao što je naše“. I sama sam katkad znala ostati neimpresionirana na putovanjima u inozemstvo, pogotovo ako sam obilazila jezera. Kako sam rođena Plitvičanka, pitala bih se (razmaženo), ugledavši samo jedno jezero, ma koliko čarobno: a gdje su ostala? Gdje je još stotinjak slapova? Gdje je gusta šuma bukvi, a gdje su kaskade svih oblika, boja i šumova?
Dobro očuvana priroda i njena biološka raznolikost doista je naše najveće blago. Međutim, očuvanje i razumijevanje važnosti te biološke raznolikosti, a ne samo uživanje u njoj, postaje sve više obaveza – i to svih građana Hrvatske, ne samo državnih i nevladinih organizacija koje se bave očuvanjem prirode.
No što je uopće biološka raznolikost? Zašto je važna? Zašto gubimo toliko ekosustava, vrsta, gena tako nevjerojatnom brzinom diljem svijeta? Kako taj proces sada možemo zaustaviti? I možda ključno pitanje: koje su posljedice toga gubitka života koji se svakodnevno događa? Koje su posljedice za nas ljude, za našu budućnost i život na Zemlji? I možda jedino pitanje koje će potaknuti vlade, političare i sve donositelje odluka na najvišim razinama na djelovanje: koliko nas košta (ne u moralnim, pa čak i duhovnim vrijednostima te sličnim nemjerljivim varijablama, nego u eurima, dolarima, kunama...) taj gubitak?
To su samo neka od pitanja koja će se postavljati i na koja će se tražiti odgovori u Međunarodnoj godini biološke raznolikosti, kako su Ujedinjeni narodi proglasili 2010. godinu. Cilj je ove godine podići političku i javnu svijest o važnosti zaštite i održanja biološke raznolikosti. Stoga je jedna od važnijih tema ove godine, a o kojoj ćemo izvještavati u Geu – bioraznolikost za razvoj.
U suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode, Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) te Upravom za zaštitu prirode Ministarstva kulture, i mi u hrvatskom Geu pripremamo akcijski dan kako bismo obilježili godinu bioraznolikosti. Taj je dan dio koordiniranog mozaika aktivnosti koje će se u svibnju i lipnju održati diljem svijeta u zemljama u kojima izlazi Geo (od Brazila, preko Njemačke i desetak drugih europskih zemalja do Indije), a pod nazivom Geov akcijski dan.
U međuvremenu pratite teme vezane uz bioraznolikost koje ćemo u suradnji s partnerima pripremati u novoj stalnoj rubrici Godina bioraznolikosti. Svaki mjesec predstavljamo jednu ugroženu hrvatsku vrstu pod geslom „Upoznajmo da bismo zaštitili“ te primjere kako se bioraznolikost koristi na održiv način, a za ekonomski razvoj.
Vaša
Vanja Ratković
|
|
|
O časopisu:
|
Geo opširno, zorno i emotivno, izvještava o velikim i značajnim događajima na Zemlji te o raznim znanstvenim temama. Geovi novinari i fotografi u svojim reportažama u pravilu izabiru teći put: poučnom dodaju zabavno, atraktivnom kvalitetu a svakidašnjem neočekivano. Na jednako originalan način objašnjavaju i najnovija dostignuća u tehnologiji i znanosti. Geovi su čitatelji ljudi koji prate znanost i svi koji žele imati uvid u svjetske kulture i povijesna razdoblja, koji nastoje razumjeti promjene što ih ljudima i prirodi donosi globalizacija.
|