|
|
O izdanju:
|
Rujan 2009.
Ljudi koji nikada nisu pročitali GEO, nego ga eventualno prelistali i pogledali fotografije, uglavnom smatraju kako pišemo samo o biljkama i životinjama te donosimo putopise o egzotičnim zemljama. Pokušavam katkad objasniti da iako ima nešto istine u toj tvrdnji, ona opisuje GEO jednako precizno kao kada bismo Berlusconija opisali samo riječima da je talijanski poduzetnik i političar.
„Mi doista pišemo o egzotičnim životinjama, biljkama i zemljama“, objašnjavam, „ ali u središte na određeni način uglavnom stavljamo čovjeka. Pišemo o odnosima: o kulturnim razlikama, o čovjekovu odnosu prema prirodi i životinjama, o prevratima, novim spoznajama, tradiciji ...“ No teško je to doista objasniti nekome tko nije čitao naše članke. Ovaj broj, međutim, izvrsno ilustrira ono što pokušavam stalno elaborirati.
Krenimo od životinja: kao i u svakom broju, donosimo temu iz životinjskog svijeta, ovaj put o gorilama. Za razliku od dokumentaraca koje je moja generacija gledala u prijepodnevnim satima prije škole („Opstanak“), gdje se ponašanje životinja prikazivalo u njihovu ambijentu (lavovi kako love antilope), naš je pristup nešto drukčiji. Ovaj mjesec donosimo povijesnu kroniku odnosa čovjeka prema „strašnom crnom majmunu“, od vremena kad je postojanje gorile izazivalo nevjericu, preko razdoblja kada su mu se pripisivale najnegativnije ljudske karakteristike, kroz godine kada smo ga lovili i zlostavljali i kada su mase privučene senzacijom odlazile u zoološke vrtove vidjeti prve primjerke „demonske životinje“ ugrabljene u afričkoj divljini, do ove godine koja je proglašena Godinom gorile. Što smo sve doznali o tim životinjama od vremena zastrašujućeg i čudovišnog King Konga do danas, je li se naša svijest o gorilama napokon promijenila i koliko smo im štete usput nanijeli, pročitajte u temi „Strašni crni majmun“.
Za potrebe priče „U kampu pripitomljenih terorista“ naši su novinari doista otputovali u nama egzotičnu i daleku zemlju, Saudijsku Arabiju. No ne da bi snimili kulturne znamenitosti i čudno odjevene žene i muškarce, nego da istraže na koji se način saudijska vlada odnosi prema islamskim teroristima. Ta država koja je iznjedrila najviše „božjih ratnika“ (uključujući i Osamu bin Ladena) islamističkim atentatorima daje drugu šansu u tzv. rehabilitacijskim centrima: pozitivnim ispiranjem mozga, učeći ih slikati i darujući im novac i stanove, na nježan način pokušavaju spriječiti ponavljanje terorističkih akcija. Koji su saudijski argumenti za blago postupanje s atentatorima i koliko je program uspješan, pokušali su odgovoriti naši novinari nakon posjeta jednom takvom saudijskom rehabilitacijskom centru za teroriste.
Naša rujanska glavna tema više nego očigledno u središte stavlja čovjeka. Ovaj put odnos koji je često marginaliziran kada se u medijima raspravlja o obitelji: odnos baka, djedova i unuka. Odnos koji prema istraživanjima, barem u nekim europskim zemljama, nikada nije bio prisniji nego sad. U vrijeme recesije, starenja društva, prekovremenih radnih sati roditelja, djedovi i bake imaju sve veći utjecaj na život unuka. No vrijedi i obratno. Današnja je starija generacija zbog društvenih promjena i nove tehnologije suočena s činjenicom da su njena znanja nerijetko zastarjela pa se bake i djedovi, kako bi održali korak s vremenom, sve više se za savjete obraćaju unucima. Tako pomalo nestaje prijašnji model autoritarnih uloga u obitelji. Što je manje formalnog autoriteta baka i djedova, pokazuju istraživanja, starije su generacije prisnije s mlađima. Naši su novinari istražili taj novi fenomen i u glavnoj temi donosimo kako su se obiteljske strukture promijenile ili pak ostale iste u različitim kulturama.
Vanja Ratković
|
|
|
O časopisu:
|
Geo opširno, zorno i emotivno, izvještava o velikim i značajnim događajima na Zemlji te o raznim znanstvenim temama. Geovi novinari i fotografi u svojim reportažama u pravilu izabiru teći put: poučnom dodaju zabavno, atraktivnom kvalitetu a svakidašnjem neočekivano. Na jednako originalan način objašnjavaju i najnovija dostignuća u tehnologiji i znanosti. Geovi su čitatelji ljudi koji prate znanost i svi koji žele imati uvid u svjetske kulture i povijesna razdoblja, koji nastoje razumjeti promjene što ih ljudima i prirodi donosi globalizacija.
|