|
|
O izdanju:
|
Osiguranje, broj 10/2009
Iz novog broja časopisa Osiguranje izdvajamo:
1.
Uvodnik
Recesivna 2009. godina
Trebaju li pušači i debeli plaćati skuplje zdravstvo? Odnosno, trebaju li zdravi i bolesni jednako participirati u troškovima zdravstvenog osiguranja, pitanje je koje se sve češće nameće u javnosti. Razvoj privatnog zdravstvenog osiguranja pokazao je da ljudi žele „viši standard zdravstvenih usluga“ i „bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu“, „drugo liječničko mišljenje“ i ostale privilegije koje nude privatni osiguravatelji. Postalo je sasvim jasno da zdravstvena skrb košta i da onaj tko ima novaca da je plati, ima i bolji tretman od onog koji taj novac nema. I među onima koju tu uslugu plaćaju privatnim osiguravateljima, opet postoje razlike, jer kod ugovaranja police zdravstvenog osiguranja ispunjavate upitnik u kojem budući osiguranik unosi sve relevantne zdravstvene podatke, pa oni boljeg zdravlja polica dođe i do desetak posto jeftinije.
Drugim riječima, zdravstveni sustav u Hrvatskoj koji počiva na solidarnosti zdravih i bolesnih, više nema budućnosti, tvrde stručnjaci.
Treba li ograničiti pravo glasa građanima iznad 70 ili 80 godina, jednako kao što je ograničeno mlađima od 18 godina? Zbog takve jedne nespretne izjave koja je povrijedila umirovljenike i starije građane, jedan se naš stručnjak javno ispričao. A sve u okviru rasprave o ekonomskim poteškoćama gospodarstva zbog razmišljanja o „skupinama koje stvaraju pritisak na proračun“. Naravno, radi se o umirovljenicima i omjeru prema zaposlenima koju je došao na 1,35:1. Sve duži život umirovljenika postao je, kažu naši osigurateljni stručnjaci, sve veći problem države. I tu sustav solidarnosti pada, jer sve reforme, racionalizacije, štednje, porezi i ne znam koje već mjere, posustaju pred činjenicom da novaca više nema.
Pritisak krize u Hrvatskoj sve je opipljiviji. Osjećaju to i hrvatski izvoznici, koji su na nedavno održanom okruglom stolu zatražili drastično smanjenje subvencija, državnih potpora i poticaja. Ne znam jesu li najnovije najave iz neslužbenih osigurateljnih krugova istinite, no, čini se da su i osiguratelji dotaknuli dno krize, da se tako izrazim. Osim mjera štednje i smanjenja plaća, koja su provedena i još se provode u osiguravajućim društvima, najavljuju se, naime, mjere otpuštanja zaposlenih u osigurateljnom sektoru. U jednom stranom društvu riječ je o 70- tak ljudi, u drugom 40-tak. Recesivna 2009. godina bliži se kraju, no, nazire li se kraj financijske krize, reći će nam na Danima osiguranja prof. dr. Drago Jakovčević, dok će glavni ekonomist Swiss Rea Thomas Hess govoriti o tome kako će financijska kriza promijeniti sustav osiguranja.
Srdačan pozdrav,
Nensi Botica Jukić
2.
Vilma Učeta - Duzlevska
Stanje i perspektive osiguravateljne industrije u regiji u vrijeme svjetske ekonomske krize
U Ohridu je održana Konferencija za osiguranje i reosiguranje, kojoj su prisustvovali predstavnici makedonske Vlade i Ministarstva financija, domaćih i inozemnih nadzornih i stručnih tijela u osiguranju, te osiguravajućih i brokerskih društava i agencija za zastupanje u osiguranju.
U svom osvrtu na osigurateljnu industriju Makedonije predsjednik Savjeta eksperta Agencije za supervizije u osiguranju, mr. Klime Popovski, kazao je kako problem slabe reguliranosti ovog sektora od strane zakonodavnih tijela dobiva na težini s formiranjem i osnivanjem Agencije (26.08.2009. godine). Iako je Agencija tek počela s radom, započela je projekte koji će omogućiti ubrzani i adekvatan nadzor osiguravajućih društva u Makedoniji. Prije svega, spomenuo je Projekt REPARIS, čiji je cilj financijsko i računovodstveno izvještavanja osiguravajućih društava, brokera i agencija.
Glavna je odlika makedonskog osiguranja relativno nisko učešće bruto policiranih premija u GDP-u, koje je u 2008 godinu iznosilo samo 1,64% pa je u usporedbi sa zemljama regije Makedonija na dnu ljestvice (Srbija 1,8%; Hrvatska 3,2%; Slovenija 5,4%; Bugarska 2,8%, Rumunjska 1,8%). Slabu razvijenost sektora ilustrirao je i podacima o niskoj prosječnoj premiji po stanovniku u 2008. godini od svega 50 eura.
3.
Berislav Matijević, dipl. iur.
Odgovornost za štetu u djelatnosti lovstva
Dana 8. srpnja 2009. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu koji je unio temeljite promjene u pitanju naknade šteta prouzrokovanih naletom motornih vozila na divljač. Iz čl. 37. st. 3. Zakona proizlazi da odgovornost za tako nastalu štetu snosi pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je šteta nastala, a ne kao do sada ovlaštenik prava lova, osim u slučaju skupnog lova.
Sve štete nastale poslije 8. srpnja nisu plative po policama osiguranja od odgovornosti lovačkih društava, nego po policama osiguranja od odgovornosti pravne osnove koja gospodari prometnicom, pa su osiguravajuća društva prionula promjenama u izradi uvjeta i cjenika.
4.
mr. sc. Vesna Kocijančić
Elektronički potpis i elektronički dokumenti kao izlaz iz poslovnih procesa elektroničkog poslovanja
U članku se opisuje pojam i tehnologija elektroničkog potpisa (ePotpis) koji se sve više nameće kao dio suvremenog elektroničkog poslovanja (ePoslovanje). Elektronski dokumenti postaju sve zastupljeniji i u Hrvatskoj. Opisuju se pojmovi elektroničkog i sigurnog elektroničkog potpisa, način njegovog kreiranja i provjere, certifikata i pravne problematike. Prava primjena elektroničkog potpisa očekuje se u ePoslovnoj suradnji i B2B (business to business) procesima.
5.
dr. sc. Mirjana Babić
Intelektualni kapital u funkciji unapređenja korporativnog imidža osiguravajućeg društva
Pretpostavka uspješnog poslovanja osiguravajućih društava je osvajanje i zadržavanje osiguranika. S obzirom na jaku tržišnu utakmicu prednost se najuspješnije može ostvariti diferencijacijom korporativnog imidža. Naime, jedina stvar koju konkurenti ne mogu imitirati je dobro osmišljen korporativni imidž. Stoga, pozicioniranost imidža postaje vrlo važan indikator konkurentnosti.
Intelektualni kapital predstavlja neopipljivu vrijednost, koja proistječe iz primijenjenih znanja u području organizacije, procesa i menadžmenta, te sposobnosti i efikasnosti zaposlenika i odnosa prema klijentima, kojima se kreiraju konkurentske prednosti.
6.
mr.sc. Vanja Njavro Kern, licencirani fond-menadžer
U što ulažu obvezni mirovinski fondovi
Na kraju rujna 2009. godine četiri OMF upravljali su s neto imovinom od 27.518.000.000 kuna. Od toga na AZ OMF se odnosi 10.927.151.000 kuna ili 39,71%; na Raiffeisen OMF 8.396.615.000 kuna ili 30,51%; na PBZ/CO OMF 4.570.269.000 kuna ili 16,61%; te Erste Plavi OMF 3.624.208.000 kuna ili 13,17%. U odnosu na kolovoz 2009. godine mjesečna promjena neto imovine iznosila je kako slijedi: za AZ OMF povećanje neto imovine je 3,12%; Raiffeisen OMF 3,56%; PBZ/CO OMF 3,41%; te Erste Plavi OMF 3,86%. Razlika u postocima povećanja je posljedica strukture zaposlenih i njihovih primanja, te samim tim i izdvajanja u pojedini fond. Gotovo jednu milijardu kuna mjesečno građani, koji su obveznici II. stupa uplaćuju u jedan od obveznih mirovinskih fondova.
7.
Priredio: Berislav Matijević, dipl. iur.
Novi propisi: Zakon o kombiniranom prometu
Donošenje i usvajanje Zakona predstavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU. Zakonom definiraju temeljni pojmovi u kombiniranom prijevozu, pravila vezana za oslobađanje od obveze plaćanja godišnje naknade, kao i dokumenti koje vozač teretnog automobila u kombiniranom prijevozu mora imati.
|
|
|
O časopisu:
|
Osiguranje je najstariji časopis za teoriju i praksu osiguranja u regiji. Izlazi od 1960. godine i tijekom proteklih 50 godina stekao je međunarodni ugled i priznanje među čitateljstvom i izdavačima tiskovinama. Nudi korisne informacije i teme o osiguranju i osiguravateljima, te drugim srodnim djelatnostima, zanimljive i aktualne intervjue, izbor iz domaće i inozemne sudske prakse, te niz zanimljivosti iz zemlje i inozemstva.
Od 1972. članovi smo ugledne međunarodne udruge osigurateljnog tiska PIA, s čijim predstavnicima razmjenjujemo iskustva i dijelimo dragocjena iskustva na tržištu osiguranja.
Osiguranje je časopis u kojem stručnjaci i afirmirani praktičari, ali i svi ostali koji žele, mogu iznijeti svoje zamisli, kritike, iskustva i prijedloge o raznim pitanjima iz osigurateljne i drugih srodnih djelatnosti, kao i pitanjima koja proizlaze iz aktualnog hrvatskog zakonodavstva i šire. Autori svojim stavovima i prijedlozima doprinose pronalaženju optimalnih rješenja i unaprjeđenju osigurateljne struke, kao i rada tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, nastojeći uskladiti teoriju i praksu.
Čitatelji osiguranja su poslovni ljudi na čelnim pozicijama, osiguratelji, odvjetnici, odnosno pravnici, ekonomisti, ali i šire čitateljstvo.
CIJENA
Godišnja pretplata: Hrvatska: 500,00 kn, inozemstvo: 70,00 €, a polugodišnja 250,00 kn, inozemstvo 35,00 eura.
Tel. +385 1 633 2324, 633 2503, 633 2323
Fax. +385 1 633 2050
E-adresa: casopis.osiguranje@crosig.hr
|