|
|
O izdanju:
|
Uvodnik
Nensi Botica Jukić, glavna urednica
TEMA BROJA: MIROVINSKA REFORMA
Hrvatska treba više od povećanja dobne granice umirovljenja
Gospodarska kriza, rast nezaposlenosti i kronične rupe u državnim proračunima samo su ubrzali neminovnost reformi u velikom broju europskih zemalja. Grčka i Španjolska je tek najavljuju, dok je Francuska i Slovenija usprkos prosvjedima uvode. Njemačka, Italija i Češka su je već napravile, Finska bi željela reformu, a Velika Britanija o njoj za sada samo razmišlja.
U Hrvatskoj trenutno nije glavni problem dobna granica umirovljenja iako će njeno pomicanje dugoročno utjecati na poboljšanje cijelog sustava. Naš problem je što je tek svaki peti umirovljenik odradio puni radni staž. Hrvatska ima gotovo 200 tisuća povlaštenih mirovina, a više od 90 tisuća umirovljenika mlađe je od 49 godina. Jednog umirovljenika uzdržava danas samo 1,28 radnik.
Za isplatu milijun i 187 tisuća mirovina u 2010. treba osigurati 34,4 milijarde kuna, čak devet milijardi kuna ili 35 posto više nego prije šest godina.
INTERVJU
Dubravko Štimac, PBZ Croatia Osiguranje OMF
S povećanjem doprinosa imovina članova raste 20 posto
Vlada bi do kraja godine trebala predložiti daljnju reformu mirovinskog sustava. Prijedlozi koji se tiču obveznih mirovinskih fondova za sada se kreću od smanjenja naknada za upravljanje, uvođenja podportfelja za različite strategije ulaganja članova, pa sve do otvaranja mogućnosti izlaska članova iz fondova i njihova povratka u sustav HZMO-a. O pravcima nove reforme razgovaramo sa Dubravkom Štimcem, predsjednikom Uprave PBZ Croatia Osiguranje obveznog mirovinskog fonda.
Veronika Šapina Pezelj, Croatia osiguranje DMF
Ukidanje poreznih olakšica je negativna mjera
Od svih mjera koje su najavljene, a odnose se na mirovinsku reformu za sada je provedeno samo ukidanje poreznih olakšica za uplate u treći mirovinski stup. Istodobno su uvedene porezne olakšice za uplate poslodavaca, što su mirovinski fondovi tražili od početka uvođenja reforme. Koji je stvarni učinak ovih mjera i koja je budućnost dobrovoljne štednje za starost kroz mirovinske fondove razgovaramo sa Veronikom Šapinom Pezelj, direktoricom Croatia osiguranja dobrovoljnog mirovinskog društva.
Berislav Matijević, dipl.iur.
Pješaci: kroz propise i sudsku praksu
Kretanje po cestovnim prometnim površinama, čovjeka "pretvara" u aktivnog sudionika prometa, u pješaka. Pješaci su takva kategorija sudionika prometa koja s obzirom na mogućnost ozljeđivanja predstavljaju "najslabiju kariku" cestovnog prometa. Stoga su pješaci jedna od najzaštićenijih kategorija sudionika prometa. Međutim, to nipošto ne znači da svojim sudjelovanjem u prometu imaju pravo ometati ili ugrožavati njegovu sigurnost.
Zaštita pješaka predmet je zanimanja i EU. Ključni korak u tom pogledu je bila Rezolucija Vijeća Europe od 26. lipnja 2000. o jačanju prometne sigurnosti, kojom se konstatira da su troškovi prevencije stradavanja pješaku u prometu minorni u odnosu na troškove posljedica njihova stradavanja.
dr. sc. Gordana Mršić, HGK
Zlouporaba osiguranja kao kazneno djelo
- Poseban osvrt na slučaj iz sudske prakse-
Kazneno djelo zlouporaba osiguranja iz članka 225. Kaznenog zakona pripada skupini kaznenih djela protiv imovine. U takozvani klasični kriminalitet ubrajaju se kaznena djela protiv imovine, čiji se oblik i struktura kroz povijest mijenjao ovisno o razlikovanju pojma «imovina».
U radu su prikazani pojavni oblici kaznenog djela zlouporabe osiguranja i prijevare, te konkretni slučaj s izraženim stajalištima sudova glede dvojbenih situacija utvrđenja obilježja kaznenog djela zlouporabe osiguranja (čl. 225. KZ) i kaznenog djela prijevare (čl. 224. KZ, te konkretni slučaj iz sudske prakse).
INTERVJU
Marin Matijaca, predsjednik Uprave Triglav osiguranja
U Hrvatskoj želimo deset posto tržišta
Donedavni član Uprave Triglav osiguranje, nedavno je promaknut u novog predsjednika Uprave. Ujedno obnaša funkciju pomoćnika direktora Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje. Tim povodom razgovarali smo o strateškim ciljevima društva i predstojećim planovima. Što se tiče Triglava, Matijaca nam otkriva da žele osvojiti deset posto tržišta u roku do pet godina, te dostići milijardu kuna zaračunate godišnje bruto premije. Uz prijenos produkata iz matične kuće, široku paletu životnih i neživotnih osiguranja, te uz jačanje prodajne mreže, u kojoj trenutno radi 350 ljudi, drži da njihovih 600 zaposlenika to može. Više o tome, svakako pročitajte u novom broju.
dr. sc. Vladimir Njegomir
Upravljanje operativnim rizikom osiguravajućih društava
Poslovanje osiguravajućih društava ugrožavaju brojni drugi rizici kao što su rizik financijskog tržišta, kreditni, operativni, rizik likvidnosti i reputacije. Zbog odsustva adekvatnih podataka, kao i tradicionalnih pristupa kvantificiranju rizika, upravljanje operativnim rizikom još uvijek nije na adekvatan način razvijeno i implementirano u procese integralnog upravljanja rizikom.
Upravljanje operativnim rizikom posebno je značajno s aspekta financijskih institucija, imajući u vidu činjenicu da je ostvarenje operativnih rizika u zadnjih 20-ak godina koštalo industriju financijskih usluga oko 200 mlrd $.
MOJ PORTRET
Milan Krizmanić, predsjednik Uprave Merkur osiguranja
Fokusirani smo na čovjeka i njegove potrebe
Milan Krizmanić imenovan je 1. srpnja 2010. za novog predsjednika Uprave Merkur osiguranja. Karijeru u toj osigurateljnoj kući započeo je prije 11 godina kao voditelj računovodstva, a od 2003. član je Uprave Merkur osiguranja d.d., zadužen za računovodstvo i kapitalna ulaganja.
- Nastavljamo tradiciju naše matične kuće iz Austrije, dugu već 212 godina. S udjelom od 10,6 posto u zaračunatoj bruto premiji prošlu godinu završili smo na trećem mjestu u životnim osiguranjima u Hrvatskoj, istaknuo je novi predsjednik Uprave.
Solvency II sve bliže
Vlada je u posljednji čas popustila s predloženim Zakonom o mirovinskom osiguranju koji je povučen iz hitne procedure. Usprkos ranijim najavama, produljen je rok za izjednačeni odlazak žena i muškaraca u mirovinu. Također, ublažen je koeficijent „penalizacije“ ranijeg umirovljenja. Usprkos tome, izvjesno je da će s 1. listopada, kada je sporni Zakon trebao stupiti na snagu, u prijevremenu mirovinu otići vrlo velik broj radnika, umirovljeničke udruge procjenjuju 25 tisuća, odnosno 15 tisuća više od prosjeka prijašnjih godina. Ove procjene ne govore u prilog mirovinskih fondova, koji će zbog neplanirane „vojske“ novih umirovljenika pretrpjeti određene gubitke. Više o mirovinskoj reformi i stajalištima fond menadžera možete pročitati na sljedećim stranicama.
„Fancy“ tema osigurateljnog sektora svakako je Solvency II. Prijelaz s dosad poznatim modelima upravljanja rizicima nije nimalo jednostavan ni jeftin. Uvođenje Solvency II, najkasnije do 31. prosinca 2012. godine, važna je tema nekih dosad održanih radionica i očekivanih Dana osiguranja, koji će se po prvi puta održati u Zadru. Osiguratelji odavno nisu bili suočeni s ovolikom razinom nesigurnosti i složenosti tržišta. Da bi na njemu opstali moraju se pripremiti za novi sustav obuhvata i procjene rizika, razviti svoje interne modele, pa se u ovom i sljedećim brojevima bavimo i tim temama.
Na kraju, tek, podsjetit ću na to da smo posljednjih mjeseci svjedoci brojnih kadrovskih transfera u osigurateljnom sektoru. Gotova da i nema društva čija uprava nije dobila nekog novog člana.
Imena neću spominjati, svakome tek želim puno uspjeha u radu i fer borbu na tržištu.
|
|
|
O časopisu:
|
Osiguranje je najstariji časopis za teoriju i praksu osiguranja u regiji. Izlazi od 1960. godine i tijekom proteklih 50 godina stekao je međunarodni ugled i priznanje među čitateljstvom i izdavačima tiskovinama. Nudi korisne informacije i teme o osiguranju i osiguravateljima, te drugim srodnim djelatnostima, zanimljive i aktualne intervjue, izbor iz domaće i inozemne sudske prakse, te niz zanimljivosti iz zemlje i inozemstva.
Od 1972. članovi smo ugledne međunarodne udruge osigurateljnog tiska PIA, s čijim predstavnicima razmjenjujemo iskustva i dijelimo dragocjena iskustva na tržištu osiguranja.
Osiguranje je časopis u kojem stručnjaci i afirmirani praktičari, ali i svi ostali koji žele, mogu iznijeti svoje zamisli, kritike, iskustva i prijedloge o raznim pitanjima iz osigurateljne i drugih srodnih djelatnosti, kao i pitanjima koja proizlaze iz aktualnog hrvatskog zakonodavstva i šire. Autori svojim stavovima i prijedlozima doprinose pronalaženju optimalnih rješenja i unaprjeđenju osigurateljne struke, kao i rada tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, nastojeći uskladiti teoriju i praksu.
Čitatelji osiguranja su poslovni ljudi na čelnim pozicijama, osiguratelji, odvjetnici, odnosno pravnici, ekonomisti, ali i šire čitateljstvo.
CIJENA
Godišnja pretplata: Hrvatska: 500,00 kn, inozemstvo: 70,00 €, a polugodišnja 250,00 kn, inozemstvo 35,00 eura.
Tel. +385 1 633 2324, 633 2503, 633 2323
Fax. +385 1 633 2050
E-adresa: casopis.osiguranje@crosig.hr
|