|
|
O izdanju:
|
Uvodnik
Najgore je, valjda, prošlo
„Premije su u 2009. godini pale samo 2,7 posto“, konstatira se u hrvatskom tisku, što govori da su prognoze o rezultatima osiguravatelja na kraju godine bile daleko gore od ostvarenog. Razloge za takav optimizam, osiguratelji nalaze u činjenici da se nisu obistinile mnoge, za tržište loše najave, pa i ona o padu životnih osiguranja od 4 posto iz prvog kvartala, budući da u toj vrsti osiguranja minus u iznosi „samo“ 2 posto. Također, kad čitamo i slušamo o procjenama europske federacije osiguravatelja i reosiguravatelja CEA o padu ukupnih prihoda od premija za 11 posto, a u životnim osiguranjima i do 16 posto, onda, valjda, imamo razloga za optimizam zbog čega možemo reći – dobro smo prošli. Kriza nije zahvatila tržište osiguranja onoliko koliko se to u početku nagađalo.
Ipak, iako je osiguravateljska industrija mnogo dulje od ostalih segmenata gospodarstva odolijevala krizi, posljedice se osjećaju, a 2009. ostat će zapamćena u gospodarskom i financijskom svijetu kao godina otrježnjenja. Naime, mnogi ističu kako iz prošle krizne godine možemo mnogo toga naučiti i otrijezniti se. Valjda, proteklih godina po inerciji navikli smo se na rast, pa i na dvoznamenkasti, da bi spoznali da rast brojki i dobar rezultat ne treba uzeti zdravo za gotovo. Prošlu godinu pamtit ćemo i po mjerama štednje, racionalizaciji poslovanja i po nepopularnim izdvajanjima, odnosno doprinosima za HZZO i Turističku zajednicu. S druge strane, pamtit ćemo je po jačanju struke i aktivnosti Hrvatskog ureda za osiguranje, borbi protiv već spomenutih izdvajanja, edukaciji putem CEDOH-a i aktivnostima na suzbijanju pojave neosiguranih vozila u prometu.
O ostvarenju i očekivanjima osiguravatelja u 2009. i 2010. godini, mnogo možemo doznati iz izjava čelnih ljudi osiguravajućih društava i stručnjaka. 2010., predviđaju osigurateljni znalci, biti će ključna s obzirom na odgođeni utjecaj krize. Osigurateljna budućnost čitavog nebankovnog sektora ovisit će o gospodarskim kretanjima i kretanjima u zemljama u okruženju. Naime, preduvjet za oporavak osigurateljnog tržišta je rast BDP-a, povećanje proizvodnje, povećanje investicijskih ulaganja, odnosno promjene na tržištu kapitala, upravljanje rizicima, rast zaposlenosti i smanjenje već spomenutih u osigurateljnom svijetu neplaniranih davanja. Ove godine očekuje se tek stagnacija tržišta, no, iako ne očekuju mirnu godinu, osiguratelji planiraju daljnji rast i pozitivan rezultat.
Srdačan pozdrav,
Nensi Botica Jukić, gl.urednica
Ante Samodol, predsjednik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga
Agencija je otvorena za inicijative industrije
O financijskim rezultatima osiguratelja i mirovinskih fondova u prošloj godini, trendovima u ovoj, mogućim teškoćama i izazovima, za naš časopis govori Ante Samodol, predsjednik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Čelni čovjek Hanfe također govori o kontroli i ulozi Hanfe, prilagodbi industrije standardima EU i mogućim manevarskim prostorima za ublažavanje nekih propisa.
Jadranka Šević - Poslovna očekivanja 2010.
U očekivanju oporavka i umjerenog rasta
Poslovna 2009. ostat će za sve osiguravatelje zapamćena kao vrlo zahtjevna godina u kojoj je cijela industrija osiguranja bila suočena s nizom poteškoća, izazova i novih uvjeta poslovanja. Svjetska recesija, ali još više naša vlastita gospodarska kriza, ostavila je traga na osiguravatelje, pa lani po prvi put nije bilo rasta tržišta osiguranja.
Prema najnovijim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, osiguravatelji su lani ostvarili bruto premiju od 9,41 milijardu kuna, što je 2,7% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto premija u iznosu od 6,92 milijarde kuna ili 2,9% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Skupina životnih osiguranja zabilježila je pad od 2 posto sa zaračunatom bruto premijom od 2,49 milijardi kuna.
Što možemo očekivati od 2010. godine, za naš časopis komentiraju uprave osiguravajućih društava, te pravni i osigurateljni stručnjaci Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, ekonomski analitičar Vladimir Miletić i Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje.
doc. dr. sc. Marijana Ćurak - Osiguranje i financije
Sekuritizacija katastrofalnih rizika u industriji osiguranje i reosiguranja
U radu autorica analizira sekuritizaciju u kontekstu upravljanja katastrofalnim rizicima kojom osiguratelj odnosno reosiguratelj transferira rizike na tržište kapitala. Autorica istražuje pokretačke čimbenike razvoja sekuritizacije i njezine razmjere, daje opis strukture, te analizira prednosti i nedostatke sekuritizacije.
U usporedbi s tradicionalnim instrumentima upravljanja rizicima, sekuritizacija katastrofalnih rizika još uvijek ima skromno značenje. Međutim, ovaj alternativni oblik transfera rizika ima uzlazni trend koji, s obzirom na povećanje učestalosti i intenziteta katastrofalnih događaja, ima potencijal za nastavak. Unatoč tome, sekuritizacija neće u potpunosti zamijeniti tradicionalni prijenos rizika osiguratelja/reosiguratelja koji se ostvaruje reosiguranjem odnosno retrocesijom, nego će ga nadopuniti odnosno proširiti spektar instrumenata za upravljanje katastrofalnim rizicima. Različite prednosti svojstvene jednom i drugom obliku transferu rizika trebale bi se iskoristiti u njihovoj optimalnoj kombinaciji.
Eugenija Serao, sutkinja suda u Rimu
Naknada štete u Italiji
Talijanski pravni sustav za naknadu štete reguliran je čl. 1223., 2043. i 2059. Građanskog zakonika iz 1942. godine, Ustavom iz 1948. i drugim pisanim pravima.
U talijanskom sustavu građanskog prava postoji pravilo po kojemu, ukoliko se šteta ne može utvrditi u novčanoj vrijednosti, sudac je dužan donijeti odluku o pravičnoj naknadi. Danas se veća pozornost poklanja pravima pojedinaca: osobnom identitetu, zaštiti ugleda, pravu na ime, pravu na lik, pravu na privatnost: pravu na zaborav, slobodu vjeroispovijesti, obiteljskim odnosima i emotivnom životu te radnom dostojanstvu
Iz HUO
Mirenje sve popularnije
U Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu održani su 17. Hrvatski dani arbitraže i mirenja u organizaciji Stalnog izabranog sudišta i Centra za mirenje pri HGK, te Hrvatske arbitražne udruge, gdje se tematski govorilo o etici i moralu u arbitražnom postupku, problemima vezanim uz ovrhu, zakonu i pravilniku o arbitraži, te mirenju u sporovima vezanim uz osiguranje.
Više o tome u prilogu pojašnjava tajnica Centra za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) Nives Grgurić.
Predstavnici HUO i MUP-a posjetili engleski Ured za osiguranje
Hrvatski ured za osiguranje posjetio je sjedište engleskog ureda za osiguranje MIB-u (Motor Insurers Bureau) u Milton Keynesu, nedaleko Londona. Delegaciju HUO-a predstavljali su direktor Hrvoje Pauković i njegov pomoćnik Igor Komorski, a MUP-a načelnik ravnateljstva policije Zoran Ničeno i načelnik odjela prometne policije Boris Orlović.
Cilj posjeta bila je razmjena iskustva o problemima neosiguranih motornih vozila.
Vožnja neosiguranim vozilom socijalno neprihvatljiva
Prema istraživanju koje je u rujnu ove godine proveo Ured za osiguranje vozila Velike Britanije MIB (Motor Insurers' Bureau), navike i razmišljanja britanskih vozača u velikom broju slučajeva mogu se usporediti s posljednjim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje. Naime, s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, ali i u čitavoj Europi, uočen je porast broja ljudi koji razmišljaju o mogućim načinima uštede, ne produžujući ili odgađajući plaćanje osiguranja za svoja vozila, a što je na ljestvici svakodnevnih obveznih troškova i mjesečnih računa - slijedom navedenog trend u potencijalnom porastu.
Velika Britanija kao i Hrvatska, kontinuirano osjeća pritisak krize, nezaposlenost se povećava, a najtežu situaciju proživljavaju upravo mladi ljudi.
Sve to utječe, dakako, i na pojavu neosiguranih vozača u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, gdje je tipičan vozač neosiguranog vozila koji je prouzročio nesreću muškarac u dobi od 29 do 33 godine ('76 do '80 godište), a vrlo često upravlja vozilom pod utjecajem alkohola, što je na našim cestama još uvijek, uz prekomjernu brzinu, jedan od osnovnih problema.
Moj portret
Ivana Bratanić, predsjednica Uprave Sunce osiguranja
Jačanje prodajne mreže i edukacija sadašnji je prioritet
U svojim prvim mjesecima na čelu Uprave, Ivana Bratanić kao svoju najveću prednost smatra to što je na tu poziciju došla iz osiguravateljske branše, točnije s mjesta izvršne direktorice za reosiguranje. Mlada Splićanka je tijekom karijere svoj trag ostavila u Eurohercu i Jadranskom osiguranju.
Energiju i entuzijazam, koji je vodi kroz svakodnevne izazove i obaveze pripisuje svojem temperamentu, što se osjeti i u poslu. Bratanić i njezin tim sada su zaokupljeni realizacijom planova koji za cilj imaju ojačavanje prodajne mreže, bolju edukaciju prodajnog osoblja i profiliranje lidera prodaje. Kriza koja je pogodila gospodarstvo, tvrdi ona, uopće nije narušila poslovanje Sunca… (Ostatak pročitajte uz najnovijem broju časopisa Osiguranje)
|
|
|
O časopisu:
|
Osiguranje je najstariji časopis za teoriju i praksu osiguranja u regiji. Izlazi od 1960. godine i tijekom proteklih 50 godina stekao je međunarodni ugled i priznanje među čitateljstvom i izdavačima tiskovinama. Nudi korisne informacije i teme o osiguranju i osiguravateljima, te drugim srodnim djelatnostima, zanimljive i aktualne intervjue, izbor iz domaće i inozemne sudske prakse, te niz zanimljivosti iz zemlje i inozemstva.
Od 1972. članovi smo ugledne međunarodne udruge osigurateljnog tiska PIA, s čijim predstavnicima razmjenjujemo iskustva i dijelimo dragocjena iskustva na tržištu osiguranja.
Osiguranje je časopis u kojem stručnjaci i afirmirani praktičari, ali i svi ostali koji žele, mogu iznijeti svoje zamisli, kritike, iskustva i prijedloge o raznim pitanjima iz osigurateljne i drugih srodnih djelatnosti, kao i pitanjima koja proizlaze iz aktualnog hrvatskog zakonodavstva i šire. Autori svojim stavovima i prijedlozima doprinose pronalaženju optimalnih rješenja i unaprjeđenju osigurateljne struke, kao i rada tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, nastojeći uskladiti teoriju i praksu.
Čitatelji osiguranja su poslovni ljudi na čelnim pozicijama, osiguratelji, odvjetnici, odnosno pravnici, ekonomisti, ali i šire čitateljstvo.
CIJENA
Godišnja pretplata: Hrvatska: 500,00 kn, inozemstvo: 70,00 €, a polugodišnja 250,00 kn, inozemstvo 35,00 eura.
Tel. +385 1 633 2324, 633 2503, 633 2323
Fax. +385 1 633 2050
E-adresa: casopis.osiguranje@crosig.hr
|